Modra špilja se nalazi u maloj uvali Balun, na istočnoj strani otoka Biševa. Također je nazivana i domom antičkog boga mora Posejdona. Godine 1884. barun Eugen von Ransonet opisao ju je i naslikao. Na njegov prijedlog otvor špilje je proširen, učinivši je tako dostupnom cijelom svijetu. Otkrivena ljepota špilje, obojena srebrnim plavetnilom, od tada neprestano privlači živu i znatiželjnu rijeku turista. Duga je 24 metra, široka 12 metara, visoka 15 metara i duboka do 16 metara. Špilja ima dva otvora, jedan manji, onaj umjetno probijen, kroz koji može proći čamac. Drugi je otvor poput svoda i mnogo širi, na južnoj strani špilje, ispod razine mora. Kroz taj podvodni otvor prodire kroz špilju sunčana svjetlost, koja se, prolazeći kroz vodu, najprije lomi, a onda se od dna špilje odbija i čini špilju modrom. Radi male dubine pogodna je za ronioce svih kategorija. Špilja je također i geomorfološki zanimljiva i predstavlja tipičan krški oblik te je jedna od najposječenijih i najzanimljivijih atrakcija na otoku.

 

Zelenu špilju nalazimo na jugozapadnoj obali otočića Ravnik. Ova špilja je vrlo zanimljiva geološka formacija i isto tako atraktivna ronilačka lokacija. Vrhunsko je djelo prirode koje je zbog svojih geomorfoloških karakteristika proglašeno zaštićenim krajolikom RH. Zelena špilja je djelomično potopljena i ima dva velika ulaza koje dijeli masivni kameni stup. Desni ulaz je dvostruko širi od lijevog. Špilja je prostrana i u nju bez problema mogu ući i manje motorne brodice. Zbog toga je špilja i omiljena destinacija nautičara, a u vrijeme 2. Svijetskog rata tu su sklonište pronalazili mali ratni brodovi.
Naziv „zelena“ špilja je dobila po zelenkastom odsjaju mora koji je posljedica mnoštva zelenih algi, koje se nalaze na dnu stijena ulaza. Dubina mora u špilji je od 3 do 7 metara. Posebna atrakcija Zelene špilje je otvor koji se nalazi na njenom vrhu. Kroz ovaj otvor upada sunčeva svjetlost koja u moru stvara prekrasan efekt.

 

Medvidina špilja Na jugoistočnom dijelu otoka Biševo uz rt Biskup je Medvidina spilja u koju se ulazi uskim gotovo trideset metara visokim procijepom u kamenoj klisuri. Medvidina špilja na otoku Biševu geomorfološki je posebna. Njen otvor na površinu mora relativno je velik, ali se prema unutrašnjosti smanjuje. Špilja je dugačka 160 metara, a glavna dvorana spilje je na samom kraju vrlo uska i niska i završava malim šljunčanim žalom. Ova špilja je bila stanište jednog od najugroženijih sisavaca na svijetu – sredozemne medvjedice, iznimno rijetke vrste tuljana. Nakon dugog razdoblja gotovo potpunog izbivanja ove izuzetno lijepe životinje iz našeg dijela Jadrana, posljednjih godina ponovno je rijetko, ali ipak, susrećemo. Stoga nije nerealno očekivati da Medvidina špilja ponovno dobije svoje stare stanare. Medvidina spilja zaštićena je 1967. godine.

 

Kraljičina špilja na otoku Visu ime je dobila zahvaljujući legendi koja kaže da je bila dom ilirskoj kraljici Teuti. Ne samo ime, već i ambijent ove spilje je “kraljevski” – sastavljena od čak nekoliko prostorija, sa zadovoljstvom će posjetitelje upoznati sa svojim oblicima nastalima stoljetnim djelovanjem mora. Budući da je špilja krškog postanka obiluje stalaktitima i stalagmitima.